Znanost - arhiva

ISOLDE - CERN je 22.9.2026. objavio da se tijekom trećeg dugog zastoja ubrzivača obnavlja linija koja iz Protonskog sinkrotronskog pojačivača vodi snop u postrojenje ISOLDE. Dosad su ondje stizali protoni energije 1,4 GeV, a nakon radova stizat će s 2 GeV. Jači snop znači više egzotičnih izotopa, rijetkih inačica atoma koje ISOLDE proizvodi i proučava. Iz linije je zasad izvađeno deset magneta, među njima i dipoli teški po osam i pol tona.

23.9.2026.

VATRENA AMEBA - NASA je 22.9.2026. izvijestila o amebi Incendiamoeba cascadensis iz vulkanskog Nacionalnog parka Lassen u Kaliforniji, koja se razmnožava na 63 °C i aktivna je do 64 °C. Dosadašnja granica za eukariote, stanice s jezgrom kakve imamo i mi, bila je 60 °C. Ameba je jednostanična, a vrućinu podnosi tako što pojačano štiti svoj DNK i bjelančevine. Rad je objavljen u časopisu Cell, a vodila ga je Beryl Rappaport sa Sveučilišta Syracuse.

23.9.2026.

SPREGNUTI Z BOZONI - suradnje ATLAS i CMS objavile su 17.9.2026. jake dokaze da su Z bozoni nastali raspadom Higgsova bozona kvantno spregnuti. Spregnutost se dosad viđala kod čestica niskih energija, a na LHC-u je prije dvije godine opažena kod top kvarkova. Z bozon je teži zalogaj jer ima tri moguća stanja spina umjesto dva, pa se mjeri posredno, preko parova elektrona ili miona na koje se raspada. CERN govori o jakim dokazima, ne o potvrdi, što je u fizici čestica stupanj niže.

21.9.2026.

CHANDRA - rendgenski teleskop našao je 84 objekta kakvi dosad nisu viđeni, u Andromedi, galaksiji Vjetrenjači i još četiri galaksije. Nazvali su ih hipermekim rendgenskim izvorima jer zrače neobično slabim rendgenskim zrakama, a istodobno snažnim ultraljubičastim. Nalaze se i ondje gdje se rađaju zvijezde i ondje gdje su zvijezde stare. Rad je objavljen u Nature Astronomyju, a autori misle da bi ti objekti mogli objasniti odakle dolaze supernove tipa Ia, one kojima se mjeri širenje svemira.

20.9.2026.

NASA - 14.9.2026. oko podneva iznad francuskog sela Cessyja Mjesec je prekrio Veneru, i to usred bijela dana. Na jednoj jedinoj snimci vide se oba tijela kao srpovi: Mjesec osvijetljen samo desetak posto, Venera oko dvadeset i pet. Venera je svejedno bila sjajnija jer je bliže Suncu, a njezini oblaci odbijaju više svjetla od tamne Mjesečeve površine. Takvo se pokrivanje Venere vidi sa svega desetak posto Zemljine površine, a ovaj put je i ondje uglavnom bio dan.

20.9.2026.

NASA - agencija je 14.9.2026. objavila odabir 12 novih znanstvenih istraživanja usmjerenih na podršku ljudskim posadama tijekom dugotrajnih svemirskih misija. Šest odabranih projekata istraživat će napredne metode uzgoja biljnih usjeva izvan Zemlje, dok preostalih šest analizira biološki utjecaj svemirskog okruženja i zračenja na zdravlje astronauta.

15.9.2026.

ESA/HUBBLE - oko južnog pola Saturna otkriven je golem deseterokutni val u atmosferi, prvi pravilni oblik takve vrste ikad viđen na južnoj polutki planeta. Sjeverni Saturnov šesterokut poznat je više od četrdeset godina, a sonda Cassini u trinaest godina oblijetanja na jugu nije našla ništa slično. Prvi su ga primijetili amateri na snimkama sa Zemlje 2024., a Hubbleove snimke iz programa OPAL pokazale su da se nazire već od 2023. Val leži u mlaznoj struji i proteže se kroz više slojeva atmosfere, pa nije samo oblak, a rad je objavljen u Science Advancesu.

15.9.2026.

CERN - znanstvenici na pokusu NA64 u području North Area započeli su 4.9.2026. veliku nadogradnju detektorskog sustava i snopova čestica. Nakon deset godina traganja za tamnim fotonima i lakim česticama tamnog sektora mjerenjem nedostajuće energije, nadogradnja će omogućiti do sto puta veću gustoću snopa i znatno veći unos podataka. Novi sustav omogućit će preciznije ispitivanje hipotetskih čestica koje bi mogle povezati vidljivu tvar s nevidljivom masom svemira.

14.9.2026.

ESA - Europska svemirska agencija provela je 1.9.2026. godine prvo u povijesti potpuno kontrolirano deorbitiranje preostalih satelita Samba i Tango iz misije Cluster. Avion ROSIE poletio je s Tonge i uspješno snimio izgaranje satelita iznad nenaseljenog dijela Tihog oceana, prikupivši vrijedne podatke o ponašanju materijala pri ulasku u atmosferu. Ovi podaci poslužit će za razvoj ekološki održivijih satelita koji u potpunosti izgaraju na kraju svog životnog vijeka.

8.9.2026.

SOUTH CHINA NORMAL UNIVERSITY - Kineski fizičari su 26.8.2026. godine objavili rezultate prvog izravnog laboratorijskog testa Feynmanovih postulata integrala putanje pomoću pojedinačnih fotona. Koristeći napredni optički sustav, tim je uspio rekonstruirati oko 1.419.857 različitih optičkih putanja i izmjeriti njihove amplitude. Rezultati su pokazali iznimno precizno podudaranje s Feynmanovom teorijskom formulacijom iz 1942. godine, čime je ovaj temeljni kvantni postulat konačno eksperimentalno verificiran u laboratoriju.

8.9.2026.

FIRESHIP - Model umjetne inteligencije Mythos 5.1 uspješno je istreniran 1.9.2026. na trideset godina starim radarskim podacima agencije NASA. Ovaj sustav iskorišten je za izradu nove karte reljefa za dio planeta Venere. Izrada je pokazala visoku točnost modela u obradi povijesnih astrofizičkih mjerenja.

7.9.2026.

CHINESE ACADEMY OF SCIENCES - Znanstvenici su 1.9.2026. objavili mjerenja koja pokazuju da pad u stopi rađanja zvijezda u svemiru nije uzrokovan nedostatkom plina u galaksijama. Koristeći teleskop FAST, međunarodni tim istražio je neutralni atomski vodik u 2,5 milijuna galaksija i otkrio da su njegove rezerve u posljednjih 4,5 milijardi godina opale za samo tridesetak posto, dok je stopa rađanja zvijezda pala na manje od polovice. Pad u rađanju zvijezda objašnjava se smanjenom učinkovitošću pretvorbe atomskog vodika u molekularni plin potreban za razvoj zvijezda.

5.9.2026.

UNIVERSITY OF PORTSMOUTH - gradivo za stjenovite planete moglo se početi slagati već 100 milijuna godina nakon Velikog praska, davno prije prvih galaksija. Simulacije koje je vodio Daniel Whalen pokazale su da eksplozije prvih, iznimno masivnih zvijezda razaspu ugljik, kisik i željezo u okolni plin, pa se oko zvijezde teške oko 70 posto Sunčeve može stvoriti disk s dovoljno čvrstog materijala za nekoliko Zemljinih masa gradiva. U disku je bilo i vode, tek nekoliko puta manje nego u disku iz kojeg je nastao naš Sunčev sustav. Rad je objavljen u The Astrophysical Journal Letters.

3.9.2026.

JEFFERSON LAB - tražeći potvrdu tajanstvenog stanja Y(2175) snopom fotona, fizičari su umjesto njega naišli na dvije nove strukture. Suradnja GlueX u dvorani D gađala je protonsku metu snopom fotona visoke energije i našla Y(2240) na masi od oko 2,24 milijarde elektronvolta, sa sigurnošću od pet sigma, te X(1830) na 1,82 milijarde, s tri sigme. Obje pripadaju obitelji XYZ stanja koja ne stanu u model čestice od dva ili tri kvarka. Rad je objavljen u Physical Review Lettersu.

3.9.2026.

LZ - detektor tamne tvari LUX-ZEPLIN, gotovo kilometar pod zemljom u istraživačkom centru Sanford u Južnoj Dakoti, zabilježio je jednu neobjašnjivu interakciju čestica koja bi mogla biti trag WIMP-a, kandidata za česticu tamne tvari. Nalaz je predstavljen 1.9.2026. na konferenciji o fizici čestica u Japanu, temelji se na 220 dana podataka prikupljenih između ožujka 2023. i travnja 2024., a statistička značajnost od 2,6 sigma ostaje ispod praga od 5 sigma koji se traži za potvrđeno otkriće. Rad Sama Eriksena i suradnika ide na arXiv i u Physical Review Letters.

2.9.2026.

ROMAN - NASA je 30.8.2026. u 7.26 po istočnoameričkom vremenu lansirala svemirski teleskop Nancy Grace Roman, raketom Falcon Heavy s rampe 39A u Kennedyjevu svemirskom centru. Pred njim su tri mjeseca puta do točke L2, oko milijun i pol kilometara od Zemlje. Roman nebo pretražuje tisuću puta brže od Hubblea i slat će 1,4 terabajta dnevno, najviše od svih NASA-inih astrofizičkih misija dosad. Tražit će tamnu tvar, tamnu energiju i egzoplanete, a prve slike NASA očekuje početkom 2027.

2.9.2026.

S301 - astronomi su oko crne rupe u središtu Mliječnog puta pronašli zvijezdu koja se giba brzinom od 25.000 km/s i prilazi joj bliže od svih dosad opaženih, otprilike na udaljenost Saturna od Sunca. Otkrivena je instrumentom GRAVITY+ na ESO-ovu interferometru VLTI u Čileu, a sljedeći najbliži prolaz očekuje se 2031.; jer joj je orbita tako uska, prva je zvijezda kojom bi se moglo izravno izmjeriti vrtnju crne rupe.

1.9.2026.

LKH - mjerenjem 39 kuglastih skupova u unutarnjih 20.000 svjetlosnih godina Galaksije nađena je treća, dosad neprepoznata skupina skupova koja je došla iz patuljaste galaksije progutane prije oko 11,8 milijardi godina. Ta je galaksija imala oko 500 milijuna Sunčevih masa u zvijezdama, a nalaz pomiče poznatu povijest Mliječnog puta 1,8 milijardi godina dublje u prošlost.

1.9.2026.

SN 2023aeaf - u pregledu neba COSMOS-Web teleskopom James Webb nađena je supernova na crvenom pomaku z=3,195, jedna od najudaljenijih s izmjerenim spektroskopskim pomakom. Iz dva snimanja razmaknuta oko mjesec dana u vlastitom vremenu zvijezde razvrstana je kao vjerojatna supernova tipa II, a podaci najbolje odgovaraju zvijezdi od oko 12 Sunčevih masa u galaksiji male metalnosti.

1.9.2026.

MARS - unutrašnjost južne polutke toplija je od sjeverne za 200 do 400 °C i dijelom je rastaljena. Pokazala je to analiza gravitacijskih mjerenja triju orbitera, objavljena 27.8.2026. u Natureu, koju je vodio Alexander Berne s Caltecha. Nalaz se slaže s ranijim opažanjem misije InSight da se potresni valovi na jugu brže gube.

31.8.2026.

PRAZAN PROSTOR NIJE PRAZAN - satelit IXPE je kroz više od 140 sati promatranja magnetara 1E 1547-5408 izmjerio polarizaciju rendgenskog svjetla od 40 i 80 posto, gotovo triput veću nego kod sličnih izvora. Objašnjenje koje se uklapa je dvolom vakuuma (kad tako jako magnetsko polje sam prazan prostor pretvori u neku vrstu leće), pojava predviđena 1936. i nikad izravno viđena. Rad je objavljen u Natureu.

31.8.2026.

RANE GALAKSIJE - devet golemih galaksija iz mladog svemira ima tri do četiri puta više mase nego što se mislilo, jer se među rijetkim sjajnim zvijezdama krije mnoštvo sitnih i slabih. Mjerenje su napravili teleskopi James Webb i VLT, a rad je objavljen 18.8.2026. u Nature Astronomyju. Vodila ga je Mariska Kriek s Leidena; jedna od tih galaksija nastala je manje od milijardu i pol godina nakon Velikog praska.

31.8.2026.