Život

PAŽNJA ZLATNE RIBICE - često se čuje da je ljudska pažnja s 12 sekundi 2000. godine pala na osam, manje od devet sekundi zlatne ribice. BBC-jeva emisija More or Less 2017. pratila je brojku do izvješća Microsofta Kanada iz 2015., koje ju je samo preuzelo sa stranice Statistic Brain. Izvori koje ta stranica navodi nisu našli nikakav zapis o takvom istraživanju, a psihologinja Gemma Briggs s Open Universityja kaže da „prosječna pažnja“ ovisi o zadatku i da se ne mjeri na taj način. Ni ribica nije kriva: zlatne ribice znanstvenicima desetljećima služe upravo za proučavanje učenja i pamćenja, jer i uče i pamte.

1.10.2026.

BILJEŠKE RUKOM - često se čuje da se gradivo puno bolje pamti kad se bilješke pišu rukom nego kad se tipkaju. Tvrdnja potječe iz poznatog rada iz 2014., a 2021. su ga u časopisu Psychological Science ponovili Urry i suradnici na 145 studenata. Tipkane bilješke bile su dulje i više su doslovno prepisivale predavanje, a doslovno prepisivanje išlo je uz slabiji rezultat, no na kvizu odmah nakon predavanja razlika između pisanja rukom i tipkanja bila je mala i statistički neznačajna. Studenti bilješke prije kviza nisu smjeli ponavljati, pa ostaje otvoreno što bi se dogodilo da su iz njih učili.

25.9.2026.

10.000 SATI - u knjigama o osobnom razvoju često se ponavlja da je za vrhunsko umijeće u bilo čemu potrebno 10.000 sati namjernog vježbanja. Meta-analiza Brooke Macnamare i suradnika, objavljena 2014. u časopisu Psychological Science, obuhvatila je 88 studija s 11.135 sudionika. Vježbanje je objasnilo oko 26 posto razlika u uspjehu kod igara, 21 posto u glazbi, 18 u sportu, 4 u obrazovanju i manje od 1 posto u profesijama. Vježba je dakle važna, ali ostatak razlika dolazi od čimbenika koje sama vježba ne obuhvaća.

24.9.2026.

SMIJEH KAO LIJEK - norveška studija na 53.556 ljudi, praćenih petnaest godina, doista je našla vezu između smisla za humor i preživljavanja, ali ne onakvu kakva se prepričava. Vezu je pokazala samo jedna sastavnica humora, ona kognitivna, dakle sposobnost da se vidi smiješna strana. Društvena i osjećajna nisu pokazale ništa. Kod žena je smrtnost od srčanih bolesti bila oko 70 posto niža, a smrtnost od infekcija niža kod oba spola. Ukupna smrtnost kod muškaraca nije se razlikovala. Riječ je o opažanju, pa se veza vidi a uzrok ne dokazuje.

21.9.2026.

862 KILOMETRA U ŠEST DANA - zvuči kao tipfeler, ali nije. Mario Čeliković iz Slavonskog Broda pretrčao je 862,066 km na Svjetskom prvenstvu u šestodnevnom trčanju u Balatonfüredu i osvojio srebro među muškarcima. To je 143 kilometra dnevno, dakle nešto više od tri maratona svaki dan, šest dana zaredom. Hrvatski rekord popravio je za oko stotinu kilometara.

15.9.2026.

BALLMER INSTITUT - u časopisu Udruženja za psihološku znanost 23.9.2026. opisan je program Sveučilišta Oregon koji prvi u SAD-u školuje prvostupnike za rad na ponašajnom i mentalnom zdravlju djece. Uz predavanja studenti prolaze 700 sati nadzirane prakse, a prva generacija diplomirala je u proljeće 2026. Nevada 2025. i Oregon 2026. uveli su za njih zasebnu licencu, pa rade u školama, ambulantama i zajednicama, pod nadzorom licenciranih stručnjaka.

24.9.2026.

AI I TINEJDŽERI - psihologinja Anne Maheux sa Sveučilišta Sjeverne Karoline pisala je 15.9.2026. u časopisu Udruženja za psihološku znanost o tome kako chatbotovi mijenjaju odrastanje. Prema istraživanjima Common Sense Media koja navodi, otprilike dvoje od troje američkih tinejdžera koristi chatbotove, a više od polovice redovito razgovara s AI sugovornicima, o čemu roditelji znaju znatno manje. Upozorava da sugovornik koji je dostupan u svako doba i odgovara odmah mladima oduzima trud kroz koji se uče odnosi, samostalnost i nošenje s osjećajima.

24.9.2026.

MALE STVARI KOJE NEŠTO ZNAČE - Udruženje za psihološku znanost izdvojilo je 22.9.2026. rad Yilin Liu i Fan Yang iz časopisa Psychological Science, s četiri pokusa na djeci od 4 do 9 godina i na odraslima. Sudionici su slagali oblike od dijelova slagalice, a kad su znali da će se njihov rad sačuvati, a ne uništiti, igra im je bila draža, htjeli su je igrati dulje i bili su je spremni i platiti. Ni to što je igra bila zabavna nije do kraja nadoknadilo to što se njihov rad poslije uništavao, pa autori zaključuju da nam je osjećaj smisla potreban u svakoj dobi.

23.9.2026.

SUOSJEĆANJE PREMA SEBI - anketa na više od 1200 Kanađana, objavljena u časopisu Personality and Individual Differences, razvrstala je ljude u šest profila po tome koliko suosjećaju s drugima, sa životinjama i sa sobom. Najbolje su prolazili oni koji suosjećaju u sva tri smjera. Skupina koja iznenađuje su oni s puno suosjećanja za druge a malo za sebe: kod njih se češće nalaze tjeskoba, depresija i niža dobrobit. Riječ je o anketi, dakle o vezi a ne o dokazanom uzroku.

21.9.2026.