Što stvarno smanjuje salo oko organa?

Sten Ekberg mi je jedan od najboljih jutubera koji nas uči o zdravlju i zdravoj prehrani. Njegovi filmići su genijalni - objašnjava mehanizam, ne trik, i skoro uvijek na kraju kaže i gdje su granice onoga što objašnjava.

Ovaj je o salu oko organa - visceralnom masnom tkivu, onom koje se ne hvata pod kožu nego između organa i jako je opasan za zdravlje.

Savjeta protiv njega ima na tone i svaki zvuči jednako važno. Zeleni čaj, manje stresa, više povrća, teretana, manje šećera - nabroji se deset stvari i čovjek ostane s dojmom da su svih deset otprilike jednako vrijedni. Nisu ni blizu. A tko krene od one koja nosi najmanje, potroši volju i odustane, iako je radio potpuno ispravno.

Zato je Ekberg napravio ono što nitko ne radi: umjesto popisa, nacrtao je ljestvicu.

Koliko što vrijedi

Zamislio je da sve što uopće pomaže protiv sala oko organa zajedno čini sto posto učinka. Onda je svakoj pojedinoj stavci dodijelio njezin komad tog kolača - koliko od ukupnog rezultata otpada baš na nju.

Poredak je ono što ti zapravo treba kad se odlučuješ gdje uložiti trud. Evo kako ga je popunio, od najmanjeg prema najvećem:

Karotenoidi i katehini - 2 do 3%. Boje iz povrća, i ono iz zelenog čaja. Mehanizam postoji, studije postoje. Ali samo dvije-tri stotinke.

Alkohol - 5%. Jetra ima prioritete. Kad dođe alkohol, gašenje masti staje dok se on ne potroši, jer alkohol nosi gotovo jednako energije po gramu kao mast. To je za jedno do dva pića dnevno; tko pije puno više, kod njega ta stavka ipak nosi i puno više.

Stres i kortizol - 10%. Ovdje je meni bio najzanimljiviji dio. Visceralno tkivo ima više receptora za kortizol nego potkožno, pa kortizol upravo tu i završi. A kortizolu je posao dići šećer u krvi - ili ga izvući iz zaliha, ili te natjerati da pojedeš nešto brzo. Otud žudnja za kruhom i slatkim kad si pod pritiskom.

Vježbanje - 15 do 20%. O ovome niže.

Kvaliteta hrane i inzulin - 25%. Inzulin je jedino što tijelu kaže spremi u salo. Kad je stalno visok, mast se ne može ni otpustiti. I onda si gladan iako imaš zalihe - jer do njih ne možeš.

Ostalo - kalorijski manjak. Po njegovoj podjeli, treba manje jesti, to nosi oko 40 posto. Najveća stavka na ljestvici.

Manjak hrane mora postojati

Tu se očekuje uobičajeni zaključak - dakle, broji kalorije. Ekberg kaže suprotno.

Manjak hrane mora postojati, inače tijelo nema razloga trošiti zalihe. Ali brojanje kalorija bez promjene prema kvalitetnijoj hrani znači da si stalno malo gladan, a to nitko ne izdrži doživotno.

Zato je onih pet stavki iznad poredano baš tim redom. One nisu alternativa manjku. One su način da manjak nastane - i, važnije, da potraje. Dijeta koju držiš mjesec dana ne bi riješila ništa.

Odakle brojke - i zašto mi je to podiglo povjerenje, a ne spustilo

Usred videa Ekberg kaže nešto što se rijetko čuje: postotke je složio radeći s AI alatima, nisu apsolutni, i mogu jako varirati od čovjeka do čovjeka.

Mogao je to prešutjeti. Brojka na grafu izgleda kao mjerenje i nitko ne bi pitao. Rekao je, i time je jasno stavio do znanja da graf nije mjerenje nego poredak po važnosti - a poredak je ono što je zapravo korisno.

Za nas na ovom sajtu to je i pomalo domaća tema, pa mi je bilo drago vidjeti kako to izgleda kad netko odradi kvalitetno.

Vježbanje

Njegova preporuka, ukratko: puno dugog, laganog aerobnog treninga, na 60 do 70 posto maksimalnog pulsa - toliko da možeš govoriti. Tu se gotovo isključivo troši sama mast, nema jakog trošenja tijela pa se može svaki dan prakticirati.

Uz to je korisno prakticirati vrlo kratke intervale s najvećim intenzitetom, dva do tri puta tjedno, po dvadesetak do tridesetak sekundi. Njegov omiljeni oblik: sprint ili ubrzano hodnje uzbrdo - jer dođeš do istog povećanog pulsa uz upola manju brzinu.

I trening snage, ne zbog sala nego zbog održavanja mišića.

Ono što je izostavio kao nužno: duga umjerena kardio-mučenja u dvorani. Kaže - ako uživaš, super, ali ne trebaš ih.

Dakle: dugi uspon laganim tempom, pa nekoliko kratkih ubrzanja uzbrdo. To je opis planinarskog izleta. Godinama radim točno to, i to ne zbog sala nego zato što to volim.

Tko je Sten Ekberg

Sten Ekberg je Šveđanin, rođen 1964., i prije zdravstvenog dijela karijere bio je olimpijac - deseteroboj, Barcelona 1992., deveto mjesto s 8.136 bodova i švedski rekord od 8.246. Doktorat iz kiropraktike stekao je 2007. na Life Universityju u Georgiji, gdje i danas radi.

Dakle: vrhunski sportaš i kiropraktor, ne liječnik.

Ja nisam ni jedno ni drugo, samo netko koga ovo zanima, zbog vlastitog zdravlja i volje da ustrajem u dobrim navikama.

---

Zaključak:

Nijedna pojedina stavka nije rješenje. Rješenje je poredak - znati što nosi dva posto, a što četrdeset, pa ne trošiti volju na krivom mjestu.

Snimka je ispod. Kanal je Dr. Sten Ekberg, i vrijedi ga pratiti u cijelosti.