Z'BRDA Z'DOLA od 1998.
EN

Z'BRDA · TEHNOLOGIJA

Hladnjak koji mora biti vruć da bi hladio

26. kolovoza 2026. · Nino Ciglenečki & Zjenica · English

Iz snimke kanala Farzad - snimka je na dnu
Iz snimke kanala Farzad - snimka je na dnu

SpaceX planira ormar AI čipova odnijeti u orbitu, na satelitu širem od Boeinga 747. Da bi to sve radilo hladnjaci moraju biti užareni. Fizika drži. Isplativost je druga priča.


Znaš onaj šum kad se laptopu upali ventilator. To je zvuk čipa koji se pokušava riješiti vlastite topline. Bez toga bi se za nekoliko minuta užario i pregorio.

SpaceX je u lipnju pokazao nacrt satelita koji će u orbitu odnijeti jedan (!) ormar AI čipova. Sedamdeset metara širine kad se rasklopi, dakle širi od najvećeg Boeinga 747. Troši sto pedeset kilovata dok radi to što treba raditi. To je potrošnja kojom se na Zemlji hrani manji podatkovni centar.

U vakuumu nema zraka, pa nema ni ventilatora. Toplina čipova se može otpustiti samo na jedan način: zračiti je kao svjetlost. Svemir jest hladan, ali ta hladnoća ne pomaže jer nema ničega drugoga što bi toplinu odnijelo.

Zračenje je spor način odvođenja topline. Ploča zagrijana na dvadesetak stupnjeva otpusti oko 633 vata po kvadratnom metru. Satelit ih ima sto deset, s obje strane. Pomnožiš i dobiješ oko 70 kilovata. A čipovi u prosjeku proizvode 120.

Na papiru, dakle, ne štima računica.

Ali, to ipak funkcionira zbog jednog detalja: izračena toplina ne raste s temperaturom pravocrtno, nego s njezinom četvrtom potencijom. Udvostručiš li temperaturu hladnjaka ne dobiješ dvostruko više disipacije topline, nego šesnaest puta. Zato se te ploče ne drže na sobnoj temperaturi nego se namjerno tjeraju na pedeset, šezdeset, osamdeset stupnjeva. Tekućina neprestano skuplja toplinu s čipova i nosi je van, na užarene ploče. Čipovi ostaju hladni upravo zato što je hladnjak vruć.

Fascinantno je da cijeli ovaj mini AI datacentar ovisi o tome da mu hladnjaci moraju biti vreli.

A onda dolazi financijska računica.

Danas lansiranje jednog kilograma u orbitu stoji oko 1500 dolara. Po najstrožoj računici koja se u snimci navodi, da bi se ovakav posao isplatio, ta bi cijena morala pasti na 20 do 30 dolara. Ne dvostruko jeftinije već pedeset puta!

I to nije najgori dio. Čipovi za umjetnu inteligenciju zastarijevaju svake godine ili dvije. Onaj koji danas lansiraš postaje spor čim na Zemlji izađe bolji, a zamijeniti ga ne možeš, jer lebdi petsto kilometara iznad tebe. Bit će ih potrebno stalno lansirati, samo da čipovi u orbiti ne postanu starudija.

U snimci se navodi i da Morningstar takvom ishodu daje sedam posto izgleda, a da istraživačka kuća Gartner cijelu zamisao naziva vrhuncem ludila.


Snimka je ispod, kanal je Farzad. Ima tamo još brojki koje nisam htio prepričavati, ako vam je ovo fascinantno pogledajte cijeli video.

snimka

← sve o tehnologiji